Zvijezde u usponu - citrusi
Biokemičarka dr.sc. Donatella Verbanac, autorica knjige "O prehrani: što, kada i zašto jesti", je 30. lipnja održala predavanje u zagrebačkoj Poliklinici Sinteza kojim je željela podsjetiti na važnost pravilne prehrane i dati smjernice za režim prehrane koji nas vodi do dugovječnosti. Vlasnica Poliklinike Sinteza dr. Jeannette Gjurić je, ne krijući zadovoljstvo zbog suradnje s Donatellom Verbanac, istaknula da će i ubuduće organizirati ovakva zanimljiva i poučna predavanja i radionice.
"Svaka prehrana može biti zdrava, no pitanje je koja je pravilna", napomenula je u uvodu dr.sc. Donatella Verbanec, Istrijanka i velika pobornica Mediteranske prehrane kakvu su kuhali 'naši stari'.
Režim prehrane koji je Dr.sc. Donatella Verbanac predstavila na predavanju u Poliklinici Sinteza neće vam pomoći da u mjesec dana izgubite pet kilograma, no ukoliko ga implementirate u svoju svakodnevicu kroz dulji će period imati blagotvoran učinak na vaše zdravlje, ali i liniju. Pročitajte koje bi navike vezane uz pitanja što i kako jesti trebali steći da doživite stotu i ostanete vitki.
Osnovne preporuke
Jedite češće u manjim obrocima i hranite se raznoliko. Jednako je važno hraniti se umjereno, odnosno ne previše jesti. Stvorite si uvjete da jedete u miru i uživajte u svakom zalogaju. Jedite polako i dugo žvačite zalogaje. Probava ugljikohidrata započinje u usnoj šupljini, gdje se zalogaj miješa sa slinom što olakšava organizmu da iskoristi veći broj hranjivih sastojaka. Dobro prožvakan zalogaj je stoga lakše probavljiv, pa čuvate dobre bakterije u crijevima.
Ako želite biti zdravi i živjeti dugo, nikako ne preskačite doručak. U jutro je razina glukoze u krvi niska, pa vaš doručak može biti i obilan. Zdjela žitarica s mlijekom, ili šnita kruha s maslacom ili marmeladom idealan je jutarnji obrok. Doručak će pomoći i onima koji žele smršaviti, jer će nakon tog obroka lakše kontrolirati glad tijekom ostatka dana. Nakon svakog je obroka poželjno barem 15 minuta odvojiti za odmor.
Uravnoteženi obroci
Našem su organizmu masti potrebne, pa i oni koji žele smršaviti moraju osigurati da njihov jelovnik sadrži 30 posto masti. Tekućim mastima, primjerice biljnim uljima, treba dati prednost pred krutima kao što su maslac ili margarin. Osim masti, dobro uravnotežen obrok sadrži i 55 posto ugljikohidrata, te 15 posto bjelančevina. Dajte prednost složenim ugljikohidratima kakvi se nalaze u žitaricama i gomoljastom povrću, jer će vaš organizam iz njih izvući puno energije, a malo kalorija.
Ukoliko želimo smršaviti, dijetni režim može sadržati drugačiji omjer proteina i ugljikohidrata, no postotak masti u obroku treba ostati isti. Starije bi osobe trebale smanjiti unos proteina, odnosno nakon 40-te godine konzumirajte manje mesa, sira i mlijeka. Ipak, unos 5 grama sira dnevno će smanjiti bojazan od nastanka osteoporoze. Veličina namirnice bogate proteinima koju konzumirate tijekom obroka ne bi smjela biti veča od špila karata. Meso je bogat izvor proteina, a prednost dajte posnom mesu, primjerice svinjskom kotletu s kojeg ste uklonili masnoću. Puretina je ipak optimalan izbor, a junetinu izbjegavajte zbog kolesterola. Riba, osobito plava, je odličan izvor omege 3 pa je poželjno uključiti ju u jelovnik. Čaša crnog vina nakon ručka će popraviti vašu krvnu sliku, no veče količine alkohola mogu ozbiljno narušiti vaše zdravlje.
Kockanje sa zdravljem
Svaki pomak od optimalnog omjera ugljikohidrta, masti i proteina koje unosimo obrokom je u stvari kockanje sa zdravljem. Ukoliko smo pretjerali i nakupili suvišne kilograme, promjenom tog omjera možemo smršaviti, no tako se ne smijemo hraniti dulje od svega nekoliko dana.
Glikogen koji dobivamo iz ugljikohidrata pohranjuje se u našem organizmu. Jedan gram glikogena se veže uz 4 grama vode, no ta rezerva koju organizam akumulira traje samo 48 sati. Ukoliko na nekoliko dana smanjimo unos ugljikohidrata i povećamo unos proteina, ta će se rezerva potrošiti i smršaviti ćemo no kada bi se dulji period tako hranili stradala bi nam jetra i bubrezi.
Mnoge dijete, primjerice Atkinsonova dijeta, Hiperproteinska dijeta ili Zona, zagovaraju takav režim prehrane, no u konačnici mogu rezultirati acidozom. Kad ne unosimo dovoljne količine ugljikohidrata, rezerva glikogena se troši.
Dio glukoze organizam tada osigura razgradnjom proteina, dok energiju vuče iz masti, no kao rezultat se javlja aceton koji se iz tijela oslobađa mokrenjem. Sve hiperproteinske dijete kroz dulji period rezultiraju acidozom koja može narušiti zdravlje jetre, bubrega i pluća.
Kivi regulira probavu
Osim što izgledaju privlačno i veselo na tanjuru, povrće i voće svih duginih boja osigurava velik unos vitamina potrebnih za zdravlje.
Crvene namirnice: paprika, rajčice, jagode su moćan prirodni antioksidans i odličan saveznik u borbi protiv bolesti. Narančaste namirnice: dinja, mrkva, mango, marelica, naranča su također moćni antioksidansi i velik izvor betakarotena važnog zbog vitamina A.
Ljubičaste nemirnice: patlidžan, šljive, grožđe, borovnice jačaju krvne žile i spriječavaju razbijanje kolagena. Konzumirajte i gorko povrće koje će smanjiti kiselost vašeg organizma. Cikorija, artičoka, rikula – ove su gorke namirnice aromatične i ukusne, a dreniraju naš organizam. Kako bi smanjili kiselost organizma možete se poslužiti i jednostavnim trikom: svako jutro pijte kavu od ječma koja će osigurati da vaša krv bude lužnata. Organizam će vam biti zahvalan!
Voće je odličan međubrok, a dajte prednost koštunjičavom voću. Ipak, budite oprezni jer je takvo voće masno i kalorično pa je dovoljno pojesti samo koliko vam stane u šaku. Ostalo voće, primjerice jabuke, bolje je jesti u jutro, odnosno u periodu u kojem sunce raste. Ukoliko imate problema sa probavom, odnosno zatvorom, u jutro pojedite dva kivija koja će odlično regulirati vašu stolicu.
Proteine je poželjno jesti na večer, pa će delikatese poput pršuta ili sira biti idealna večera.
Svjetski hit – citrusi
Naranča, tangerina, bergamot, grejp, limun... ove su voćke prave zvijezde u usponu. Njihova slatka i kisela sočna pulpa izvrsno je osvježenje koje nam osigurava unos velikih količina vitamina C i provitamina A, te minerala.
Spojevi koje nalazimo u citrusima poboljšavaju opće stanje organizma, pa su veliki prijatelji našeg zdravlja.
Posljednja istraživanja su pokazala da je osim pulpe, i bijela kora koja se primjerice kod naranče nalazi ispod narančaste kore, bogata važnim kemijskim spojevima i iznimno vrijedna za naš organizam.
Poliklinika Sinteza nalazi se na adresi Folnegovićeva 1/C u Zagrebu. Za više informacija nazovite broj 01 5005970, pišite na e-mail: info@poliklinika-sinteza.hr ili posjetite web stranicu www.poliklinika-sinteza.hr.
Petra Fabro ; Foto: Petar Ratković, arhiva sheportal.net-a
02.07.2009. 13:00
Dodaj komentar
Vezane vijesti
