Žena faraon

Vrlo često možemo čuti da je današnji svijet svijet muškaraca. Da bi uspjele u ovom svijetu, barem na način kako uvjetuju društveni i kulturološki aspekti, i naravno kada je riječ o javnom životu, žene moraju poprimiti neke od muških kvaliteta. Dominacija i borbenost u tom su smislu ključne osobine.

Danas vladaju dominantne i superione žene koje se uspjevaju nametnuti na različite načine. Možda najlošiji je onaj dokraja vulgariziranom seksualnošću.

Vrlo malo je onih koje se potvrđuju brižnošću i osjećajnošću. Majka Tereza i Lady Di možda su jedini takvi primjeri. Krhkost i nježnost i nisu baš nešto što nam pomaže na putu do barem onog poslovnog uspjeha. To su kvalitete koje pamtimo iz nekih drugih vremena ili koje smo možda,ako smo imali dovoljno sreće, mogli vidjeti u vlastitim identifikacijskim modelima;majkama i bakama. U današnje vrijeme ženske uloge se djele na one privatne i one javne. I teško ih objediniti na pravi način, a da neki aspekt nije oštećen.

Privatno je javno

Potreban je ogroman trud i napor, a društvo kao da nije doraslo zahtjevnosti koje iziskuju uloge majke i supružnice s jedne i možda uspješne poslovne žene s druge strane. Ona pravila ponašanja koja vrijede u privatnom drugačija su od onih koja vrijede u javnom životu, ali današnji svijet kao da ne poznaje tu razliku barem ne u smislu prethodnih razdoblja.

Autonomija onog što smo privatno i autonomija onog što smo javno za današnji svijet nije bitna. Jedino što se od nas očekuje je prilagoditi se tempu i načinu života pa makar to značilo i gubitak određenih kvaliteta koje nam suštinski pripadaju ili pak komercijalizirati i stvoriti određenu ulogu u području javnosti putem obrazaca  iz područja privatnosti.

Hatchepsut - žena faraon

U starome vijeku jedna žena je uspjela u onome o čemu današnje žene mogu samo sanjati. Na sličan način ali uvjetovano povijesnim i društvenim prilikama tog vremena, preuzela je mušku titulu, vladala je kao faraon, ali je vladala na ženski način.

Njena transformacija je bila samo izvanjska i imala je jasan cilj ali suštinki, iznutra ona je ostala ista. Ona je bila ženska kraljica Hatchepsut ili kako je ona sama željela da je zovu i kao takva se uspjela nametnuti tadašnjem egipatskom društvu, faraon Hatchepsut.

Oblačila se kao muškarac čak je i nosila lažnu bradicu kakvu su nosili svi faraoni ,ali je iznutra ostala žena. Način na koji je vladala najbolja je potvrda toga. Paradoksalno današnje žene sa svom naglašenom seksualnošću i ogromnom kozmetičkom mašinerijom iznutra postaju muškarci. Možda ne dokraja ali barem jednim ili velikim dijelom, a i to ne mora uvijek imati negativan predznak.

"Iza svake velike žene stoji veliki muškarac"

Hatchepsut je vladala u razdoblju od 1498-1483g.pr.Kr. u doba XVIII dinastije, jedne od najpoznatijih egipatskih dinastija. Najpoznatiji egipatski vladari pripadaju upravo tom razdoblju. To je doba prosperiteta i mira, doba pune afirmacije Nove egipatske države.

U to vrijeme dinastički običaji po uzoru na svoja vjerovanja dopuštali su i čak nalagali brakove unutar kraljevske obitelji. To je bio način da se održi božanska loza farona i ova dinastija bila je poznata i po broju takvih ženidbenih veza. Ona sam udala se za Tutmozisa II koji joj je bio bratić.

Međutim njen muž je umro mlad , a kao jedini nasljednikm ostao mu je sin kojeg je imao s jednom haremskom djevojkom, mladi Tutmozis III. Njihova je zajednička kćer bila Nefernre. Nakon što je neko vrijeme vladala kao regent, Hatchepsut je otela vlast Tutmozisu II, pribavila podršku visokopozicioniranih činovnika i proglasila sebe za faraona.

Jednu od ključnih uloga imao je njen ljubavnik Senenmut, činovnik u kraljevskoj obitelji, tutor njezine kćeri Nefernre. On je bio glavni organizator njenih impresivnih programa gradnje. Kao u nekoj obrnutoj logici spram današnjeg svijeta tada je iza jedne iznimne žene stajao veliki muškarac. U tom smislu neki od njenih najznačajnijih radova, koji su služili za poštivanje njenog kulta nakon smrti, bili su hram kod Deir el-Baharia, grobnica u Dolini kraljeva i golemi obelisci.

Postala je "muškarac" da bi vladala

Iako bismo mogli reći da nema razlike između nje i današnjih žena barem što se tiče njezine volje i načina na koji je preuzela vlast, postupci za vrijeme njezine vladavine idu u prilog ranijem razmišljanju. Egiptom je vladala promišljeno, više od 20 godina, bez osvajačkih ratova, uspostavljajući uspješne diplomatske odnose. Njezina vladavina poznata je i po uspješnoj ekonomskoj politici. Ona nije bila ni blizu nekim krvoločnijim vladaricama koje povijest poznaje. Egipat je prosperirao njezinom vladavinom.

Ipak kao osnovno pitanje ipak se nameće zašto je Hatchepsut morala postati faraon i s takvom titulom vladati Egiptom. Naime tadašnje egipatsko uređenje nije poznavalo instituciju kraljice. Svi ženski članovi obitelji uvijek su prezentirani u korelaciji s faraonom  kao npr.“Kraljeva žena“ ili „Kraljeva kćer“ itd.

Da bi vladala Egiptom i preuzela sva obilježja vladavine koja su kao takva pripadala faraonu ona je i sama morala postati faraon i iako je nakon njezine smrti sistematski uništavana uspomena na njeno ime, pa je tako otkrivena ponovo tek 20-tih godina 19.st. nakon dešifriranja hijeroglifa, ona ipak stoji u redu najvećih egipatskih vladara.

Tatjana Lukić - profesor povijesti i filozofije i instruktorica joge

Sheportal

17.05.2010. 13:00