Zablude o dijetama

Istraživanja su pokazala da sljedbenici ovakvog načina prehrane u prosjeku unose manje kalorija nego svejedi. Vegetarijanska prehrana mora biti pažljivo planirana kako bi se unijele hranjive tvari koje svejedi većinom unose putem namirnica životinjskog porijekla (željezo, kalcij, vitamin D, vitamin B12, cink i proteini).

Također, i u vegetarijanskoj prehrani postoje namirnice koje su bogate mastima i kalorijama. Zbog toga, vegetarijanska prehrana se preporuča samo u slučaju kada je uravnotežena i bez namirnica bogatih energijom i masti.

Čudotvorne dijete obično obećavaju brzi gubitak kilograma, promoviraju konzumaciju ili suzdržavanje od baš određenih namirnica. Obično se takve dijete temelje na drastičnom smanjenju kalorija. Glikogen (zalihe ugljikohidrata u organizmu) i voda koja je vezana na glikogen se u početnoj fazi dijete gube zbog manjka kalorija u prehrani što može rezultirati smanjenjem tjelesne mase i do 2 kg. 

Tek nakon što su se sav pohranjeni glikogen potroši, na red dolaze zalihe masti i to uz uvjet da se u međuvremenu nisu stvorile nove zalihe ugljikohidrata. 

Deficit kalorija u ovoj fazi mora biti još veći kako bi došlo do trošenja pospremljenih zaliha masti, jer masti sadrže dvostruko više energije od ugljikohidrata. 

Dakle, jasno je da se gubitak suvišnih kilograma ne može ostvariti u kratkom vremenskom razdoblju, ne na način koji će biti siguran za zdravlje. Ne postoje posebna kombinacije hrane koje će utjecati na brzinu kojom trošimo kalorije.

Čudotvorne dijete najčešće ne osiguravaju sve hranjive tvari koje su organizmu neophodne zbog jednoličnosti prehrane. Učinak ovakvih dijeta obično je kratkoročan jer se po završetku dijete obično slijedi povratak postojećim prehrambenim navikama.

 

Dugoročni učinci dijete s visokim sadržajem proteina/niskim sadržajem ugljikohidrata još uvijek nisu poznati. Činjenica je da ovakav način prehrane nije uravnotežen. Unos kalorija putem visokoproteinskih namirnica kao što su jaja, meso i sir može rezultirati i povećanim unosom masti i kao takav predstavljati rizik za bolesti srca. 

Unos voća, povrća i cjelovitih žitarica može pritom biti nedostatan što može prouzročiti konstipaciju. Kao posljedica visokoproteinska dijete može se javiti osjećaj mučnine, umor i slabost. 

Konzumacija ugljikohidrata u količini manjoj od 130 g može dovesti do nastajanja ketonskih tijela u krvi. Tzv. ketoza je povezana s većom proizvodnjom mokraćne kiseline koja vodi do stvaranje bubrežnih kamenaca i gihta.

Suprotno uvjerenju koje prevladava, tijekom gladovanja i dijeta s vrlo niskim sadržajem kalorija (400-800 kcal) dolazi do nakupljanja ketonskih tijela. Većina hranjivih tvari su u deficitu, pa takve dijete trebaju biti pod strogim nadzorom liječnika i uz uporabu dodataka prehrani. Istraživanja su pokazala da ovakav način prehrane ne pomaže kod održavanja poželjne tjelesne mase.

 

Oprez pri korištenju ovakvih pripravaka. Konzultirajte liječnika ili nutricionista, jer neki od sastojaka u tim pripravcima mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme, a isto tako nemaju dokazanu djelotvornost.