Što se jede zimi?

Tajna očuvanja našeg zdravlja leži u umijeću prilagođavanja promjenama u prirodi, piše glasistre.hr. Pokušamo li barem malo usporiti i uskladiti naše aktivnosti s mirovanjem u prirodi, izbjeći ćemo izgaranje organizma koje se događa zimi, a čija su posljedica viroze, infekcije, pad imuniteta i vitalnosti. Sljedeće vrste povrća mogu pomoći u očuvanju zdravlja tijekom zime:

1. Češnjak pomaže čišćenje sluzi iz grla i respiratornog trakta. Djeluje protuupalno te oslobađa od bakterija, gljivica i parazita.

2. Đumbir, svježi ili sušeni, poboljšava cirkulaciju i grije organizam, a odlično pomaže kod mučnine, plinova u crijevima i prehlade.

3. Kuzu je planinski korijen s istoka koji neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i može zamijeniti aspirin. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade.

4. Mahunarke i žitarice čine važan dio zimske prehrane i neophodan su izvor bjelančevina. Žitarice treba dnevno izmjenjivati s naglaskom na češće korištenje heljde i zobi koje najviše griju organizam.

5. Suho voće ima vrlo značajne količine minerala kao što su kalcij i željezo.

Dobro je da većina hrane koju jedemo zimi bude kuhana jer se njome grije organizam pa se preporučaju sljedeći načini pripreme:

1. Pečenje u pećnici - važno je shvatiti da pri pečenju namirnica omekšava od suhe topline, što znači da se sadržaj vlage u njoj smanjuje pa treba paziti da jelo ne bude presuho.

2. Pirjanje na sezamovom ili suncokretovom ulju korjenastog povrća ili u kombinaciji sa žitaricama - treba pustiti povrće da se pirja u vlastitom soku i povremeno dodavati malo vode.

3. Kuhanje pod tlakom odnosi se ponajprije na kuhanje žitarica i mahunarki što omogućava da se brže skuhaju i omekšaju. Tijekom zime treba izbjegavati bijeli šećer i proizvode koji ga sadrže jer slabe naš imunitet, pogoduju razvitku različitih infekcija i hlade organizam.