Psihološki uzroci debljanja
Hrana služi za preživljavanje, naše je "gorivo", ali i izvor užitka, kako tjelesnog tako i emocionalnog. Zato nije čudo što se milijuni ljudi u svijetu vrte u začaranom krugu prejedanja, dijeta i odricanja od hrane. Znanost poznaje nekoliko psihološki uzrokovanih poremećaja prehrane (anoreksija, bulimija, kompulzivno prejedanje…). Svaki takav poremećaj je ozbiljan, traži multidisciplinarni pristup i kvalitetnu terapiju.
A gdje ste vi?
Jedete li krišom, ne uspijevate li smršavjeti ni nakon nekoliko dijeta, izmjenjuju li se u vašem životu razdoblja debljanja i mršavljenja, jedete li često zbog usamljenosti, preopterećenosti poslovima, tuge i sličnih razloga, ako je hranjenje povezano s osjećajem krivice ili srama, razmišljate li o hrani u kategoriji – dobar sam kad ne jedem, zločest kad jedem, savjetujemo da porazgovarate sa stručnjakom.
Dobro je znati kako je psihološka podrška mršavljenju uvijek dobrodošla, dakle ne samo onima kod kojih se procijeni da je nužna, nego i svima ostalima: rezultati su brži, kvalitetniji i dugoročni.
Hrana povezana s emocijama
Iako će se mnogi braniti da njihova ljubav prema hrani nema veze s emocijama (oni sebe vide kao gurmane koji vole jesti), istina je da pravi gurmani uživaju u hrani, ali to ne znači da moraju jesti previše i imati višak kilograma.
Kako je teško uvodnim člankom objasniti sve aspekte povezanosti emocija i jedenja, niti je to moguće jer svaki je čovjek različit, za početak savjetujemo nekoliko važnih koraka koji će svakoj osobi pomalo "razbistriti" zašto previše jede i pomoći u trenucima krize:
1. Naučite razlikovati žudnju za hranom i pravu glad
Prije nego krenete na dijetu, bilježite kada jedete, odnosno kakva su vaša raspoloženja u trenucima kad osjetite gad, jedete li uvijek u isto vrijeme, provociraju li želju za hranom određeni događaji na poslu, u obitelji i slično. Većina ljudi začudi se kada shvate da "nekim čudom" glad osjećaju uvijek u sličnim situacijama.
Kad definirate takve situacije, napravili ste pola posla, jer ste identificirali koji emocionalni problemi su u vašem slučaju povezani s potrebom za hranom.
Dakle, uz dijetu, odnosno smanjeni unos kalorija, treba istovremeno početi rješavati i problem koji ste identificirali. Ponekad je problem takav da ćete ga znati sami riješiti čim ste ga osvijestili - primjerice, jedete jer mrzite trenutni posao, pa ćete početi tražiti novi. Ponekad će problem biti složeniji, pa ćete potražiti pomoć psihoterapeuta ili stručnjaka druge vrste, ovisno o tipu problema koji ste identificirali.
2. Prestanite se koncentrirati na hranu i ritual jedenja
Jedan od razloga zašto dijete ne uspijevaju je i taj što ljudi ne mijenjaju navike – i kad su na dijeti, fokusiraju se na hranu: gotovo stalno razmišljaju o gladi, o tome koliko je sati, kad je vrijeme za sljedeći obrok… kad vas zaokupe takve misli, počnite razmišljati o tome što će vam mršavljenje donijeti: zdravlje, samopouzdanje, neki će više voljeti sebe, neki će porasti u svojim očima jer su uspjeli savladati težak zadatak, drugi će uživati u novoj vitalnosti i snazi, boljem raspoloženju…
U svakom slučaju, prije nego krenete s bilo kojim programom mršavljenja, važno je napisati razloge zbog kojih želite smršavjeti. Nije dovoljno reći – želim skinuti kile, nego treba pokušati sagledati i kako će izgledati vaš život kad se to dogodi. Svaki puta u krizi, umjesto o žudnji za hranom i patnji zbog uskraćivanja hrane, pokušajte razmišljati pozitivno: vizualizirate sve dobro što će vam mršavljenje donijeti. Vizualiziranje lijepih prizora pomaže u svakoj krizi.
3. Preuzmite odgovornost i naučite izbjeći iskušenja
Svakodnevni život pun je iskušenja – obiteljski i poslovni ručkovi, proslave, partyji… Potreban vam je plan za takve situacije, dakle, trebate unaprijed znati hoćete li naručiti niskokalorični obrok ili uopće nećete jesti, što ćete reći ako vas netko pita zašto ne jedete, kako ćete to izvesti "bez drame"… Također trebate naučiti i da s jedenjem treba prestati prije nego osjetite da vam je želudac pun.
4. Zaustavite osjećaj krivice
Kod ljudi na dijeti ili onih s viškom kilograma hrana i jedenje uzrokuju samosažaljenje, ljutnju, osjećaj srama ili krivice. Umjesto negativnih osjećaja, treba uvijek biti svjestan da je hrana energija: ako ste "zgriješili" i pojeli previše, vrijeme je i da potrošite više.
Dobar plan trošenja energije znači da ste se također unaprijed informirali o tome koliko kalorija sadrži određena hrana, koliko kalorija se troši određenom tjelesnom aktivnošću, koje aktivnosti su vam draže od drugih, koju hranu ćete uzimati u trenucima krize (jer ponekad je bolje nešto pojesti nego patiti zbog osjećaja gladi) i sl.
5. Čuvajte se odlaska u drugu krajnost – negiranja užitka u jedenju
Stav da ste loši kad jedete ili da u hrani ne treba uživati je pogrešan: određeno uživanje u hrani je prirodno, pa je preduvjet uspješne dijete da ona mora sadržavati namirnice koje volite. Nove, zdravije navike znače i novi način uživanja u hrani: naučite uživati u manjim, zdravijim i – ne manje važno, oku lijepim obrocima.
Pet programa dijete koje smo postavili na ove stranice zato su samo orijentacija. Mnoge varijacije su moguće, no za izradu kvalitetnog programa potrebna su znanja o nutricionističkoj i energetskoj vrijednosti određenih namirnica, o dnevnim potrebama s obzirom na životne navike i sl.
Sheportal.net
09.06.2011. 07:05
Dodaj komentar
Vezane vijesti
