Poklonite si jedan dan bez umjetnog svjetla

Sivi dani, čini se da se još nije čestito niti razdanilo, a već se spušta mrak. 

Često se događa da i za vedrijih zimskih dana radije ostajemo u toplom nego izlazimo van. Ponekad, jedini boravak vani nam je hodanje između prijevoznog sredstva i ureda ili stana. I tako počinje naš zimski blues...

Često se pitamo što i kako učiniti da bismo se osjećali bolje, skloni smo razmišljati o kompliciranim solucijama, mnogi od nas ne mogu iz različitih razloga otputovati na zimski odmor...

Skoro sve što radimo pod utjecajem je količine i kvalitete svjetlosti koju primamo. Energija, produktivnost i mentalna aktivnost sve se pojačavaju kad smo izloženi prirodnom svjetlu. Pravi izvor svjetlosti pomaže nam da duhom ostanemo zdravi i da kreiramo atmosferu u domu tako da je boravak u njemu poželjan, ugodan i obnavljajući.

Poput biljaka koje ne mogu uspijevati bez sunčeve svjetlosti ili tzv. prirodne svjetlosti niti mi nismo u svom punom raspoloženju i snazi ukoliko ne primamo dovoljne količine iste svjetlosti. Onima  koji žive u prirodi i/ili na moru svakako je lakše nego onima koji žive u gradovima, no često se događa da bez obzira gdje živimo jednostavno kao da zaboravimo da moramo provoditi jedno vrijeme vani koliko god nam ugodnije bilo u stanu ili kući.

Nedostatak svijetla uzrok nesanice i debljine

Kad smo odvojeni od prirodne svjetlosti gubimo fizičku snagu, lakše dobijamo na težini, oči i nadbubrežne žlijezde su pod stresom, naš unutrašnji sat postaje konfuzan i može voditi ka problemima sa spavanjem.  Ukoliko većinu dana (ionako kratkog zimi) provodimo bez prirodne svjetlosti, okupani svjetlom kompjutera i fluorescentnom rasvjetom kao posljedica može se javiti umor, pa čak i depresija. Drugi znakovi nedostatka prirodne svjetlosti mogu biti i letargija, iscrpljenost, iritabilnosti i debljanje, ovo zadnje pogotovo česta pojava u zimskim mjesecima. Stoga je izuzetno važno svakodnevno izlaziti van, pogotovo nakon jela, prošetati, kakvo god da je vrijeme, do najbližeg parka; u Zagrebu idealno Sljeme, kako bismo se izdigli iznad sivila i smoga.

Čarolija cjelovite svjetlosti

Većina unutrašnjeg svjetla i rasvjete je žuto narančasta (dakle fragmentirano, poput rafiniranih namirnica), a mi trebamo sve boje duginog spektra za biološko i psihološko zdravlje, uključujući i zeleno, plavo i ljubičasto svjetlo. Plavo svjetlo npr. podiže razinu serotonina, pomaže nam da budemo smireni i fokusirani. Količina svjetla kojeg apsorbiramo određuje koliko ćemo melatonina (hormona koji utječe na spavanje) izlučivati. Što više svjetla imamo, dakle što se više izlažemo prirodnom svjetlu, manje se melatonina izlučuje u krvotok što nam daje živahnije raspoloženje tijekom dana. Tijekom hladnih mjeseci i s manje sunca dakle kad nam manjka svjetlosti veća produkcija melatonina uzrokuje probleme sa spavanjem.

Prvi put je ustanovljena neophodna  dnevna doza svjetla koja nam treba 1940. kada je fotograf Jon Ott zaposlen u Walt Disney studiju tražio rješenje za animirani film "Pepeljuga". Naime, trebao je smisliti način pretvaranja bundeve u kočiju. Ott je pronašao da je svjetlo punog spektruma neophodno za biljke da dobro uspijevaju i kreirao je način kako umjetno svjetlo može simulirati sunčevo svjetlo, što je rezultiralo cijelim nizom istraživanja o utjecaju prirodnog svjetla na biljke, ljude i životinje. Tako se danas kvaliteta rasvjete najviše i osijeti u žaruljama i svjetiljkama koje stvaraju puni spektrum svjetla ili samo onaj žuto-narančasti.

Jednodnevni zimski odmor bez televizije i mobitela

No, bez obzira na to svakako je najbolje svjetlo prirodno jer koža treba izlaganje ultra ljubičastim zrakama da bi se stvorio vitami D, neophodan za metabolizam kostiju, živaca i mišića i održanju normalne količine kalcija. No, zadnjih godina u isto vrijeme moramo biti vrlo oprezni kod izlaganja suncu. No, zimi je sunce slabije (svakako treba izbjegavati podnevno sunce pogotovo na skijanju te se odgovarajuće zaštititi) pa bez ikakvih problema možemo barem sat vremena dnevno boraviti vani.

Kakvo god da je vrijeme, važno je da prošetamo u miru i aktiviramo organizam, na danjem svjetlu, koliko god da bilo malo svjetlosti. Također je važno da kako dan odmiče i primiče se večer u našim domovima smanjujemo intenzitet rasvjete (to je dobro i zbog uštede energije). Naime, previše svjetla navečer daje poruku mozgu o budnosti pa je lakše patiti od nesanice. Stoga je bolje sat vremena prije spavanja potpuno smanjiti svjetla ili upaliti svijeću, to opušta mozak i živčani sustav i priprema nas na spavanje. Pokušajte barem jednom tijekom cijele zime provesti jedan cijeli dan bez umjetne rasvjete, kompjutera, televizije te mobitela. Pokušajte na taj način osjetiti svoje tijelo i dušu i poslušati poruke koje nam šalju. Poruke koje su često «ometane» neprekidnim izlaganjem nekog izvora «umjetne» energije. Kako se spušta noć upalite svijeće i idite ranije na spavanje. Stoga poklonite sebi samo jedan takav dan i vidjete ćete...

Zimski blues nestaje...

23.12.2008. 23:11