Najbolje i najlošije dijete

Loše dijete s negativnim utjecajem na zdravlje su dijete s visokim unosom proteina i niskim unosom ugljikohidrata, dijete koje eliminiraju neku grupu namirnica a baziraju se na jednoj namirnici, zatim dijete koje se oslanjaju na kalorijske pakete - baziraju se na pomnom planiranju obroke s točnim brojem potrebnih kalorija koje trebate pripremiti ranije i jesti u određeno vrijeme te razne metode čišćenja crijeva.

S druge strane najbolje dijete drže se principa nekih od najzdravijih kuhinja na svijetu, a to su primjerice mediteranska i japanska. Poznato je da je riža namirnica koja sadrži obilje složenih ugljikohidrata koji osiguravaju dulji osjećaj sitosti, a tu je i bogatstvo povrća.

Autori knjiga o zdravoj prehrani kažu da su Japanci nacija zaluđena povrćem. Sasvim je uobičajeno da se u jednom obroku servira čak pet različitih vrsta povrća i nikome nije čudno za doručak pojesti juhu od povrća ili salatu. U povrću uživaju i Mediteranci koji uz to imaju i obilje omega 3 kiselina iz ribe kao i Japanci te odlično maslinovo ulje.

Izdvojili smo za vas one najbolje dijete koje se uglavnom baziraju na načelima uz pomoć kojih trebamo trajno usvojiti bolji način prehrane i najgore dijete koje nude tek ekspresna rješenja koja će vam dugoročno naškoditi.

Pet najboljih dijeta

1. Sonoma

S nutricionističkog stajališta, Sonoma dijeti gotovo je nemoguće naći zamjerku. Riječ je o kalifornijskoj inačici mediteranske prehrane, pa ne čudi da se posebna važnost pridaje kombiniranju pojedine hrane i kvalitetnih vina.

2. Paleolitska kuhinja

Ljudsko tijelo ne može najbolje preraditi namirnice koje su bile nepoznate prije 10.000 godina. Ako smatrate da je ova tvrdnja točna paleolitska tj. neandertalska dijeta možda je baš za vas. Zagovornici tvrde da dovodi do boljeg zdravstvenog stanja jer smanjuje rizik od mnogih suvremenih bolesti poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca. Obećava se i definitivan gubitak kilograma.

3. Jogurt dijeta

Obećava smanjenje tjelesne težine za 3 do 4 kg mjesečno bez velikih odricanja. Uz ovakav lagani ručak važno je pojesti večeru koja sadrži sve važne hranjive tvari. Osim toga, ovu dijetu ne bi trebalo provoditi dulje od mjesec dana, a najviše dva mjeseca.

4. Dijeta jedan dan hrana, drugi dan ne

Ova dijeta koja nalaže da jedete svaki drugi dan nudi lakše i učinkovitije rješenje. Potrebno je otprilike dva tjedna da se priviknete na ovakvu dijetu, nakon čega se ne osjećate gladnima onih dana kad ne jedete. Istraživanje pokazuje da je ovo najzdravije što možete napraviti za sebe.

Tijelo počinje trošiti pohranjene masnoće u tijelu, a kao rezultat izgubite više kilograma nego kad jedete samo 20 posto od normalne količine hrane jer ova dijeta na neki način vara metabolizam. Kod običnih dijeta tijelo nakon 48 do 72 sata usporava metabolizam koji ponovno pohranjuje masnoće u tijelu.

Kada prestanete s dijetom i opet se normalno počnete hraniti, težina se brže vraća u tijelo jer ono misli da treba nadoknaditi izgubljeno kako bi mogao ponovno funkcionirati. S druge strane, jedenjem svaki drugi dan taj se efekt zaobilazi jer vam ova dijeta ipak dopušta da jedete normalno.

5. Montignacova dijeta

Dijeta Francuza Michela Montignaca, najupitnija je među hvaljenim dijetama, a temelji se na tzv. glikemijskom indeksu. Naime, razina šećera u krvi poraste sa svakim obrokom, nakon čega gušterača luči inzulin koji taj šećer tjera u mišiće i jetru. Međutim, neke namirnice, odnosno neke vrste škroba i bjelančevina, uzrokuju pojačan rast razine šećera u krvi, zbog čega gušterača luči više inzulina.

U tom se slučaju mijenja metabolički proces: umjesto da se masnoća unesena prilikom jela sagori tijekom probave, nju suvišni inzulin zarobi i pohrani u zalihe. Zbog pojačanog lučenja inzulina razina šećera u krvi padne, zbog čega ljudi nakon obroka osjete umor te uskoro i ponovnu glad te odluče opet nešto pojesti, iako su mast iz pojedenog obroka pohranili umjesto sagorjeli.

Nedostatak Montignacove dijete je visok unos proteina i masti i relativno mali unos ugljikohidrata, što sa sobom nosi rizik za kardiovaskularni sustav. Osim toga, moguć je nedostatak određenih vitamina B skupine.

Pet najgorih dijeta

1. Lagerfeldova dijeta
Zbog želje da stane u elegantna uska odijela konkurentskog Diora, Karl Lagerfeld je 2001. uspio izgubiti 30 kilograma. Svoju dijetu temeljio je na uvrnutim principima te tjednima nije ništa jeo a dnevno je u organizam unosio je samo vodu te par žličica maslinovog ulja.

2. Atkinsonova dijeta

Prvih 14 dana dijete unos ugljikohidrata je limitiran na ne više od 20 g dnevno. Nije dozvoljeno voće, kruh, žitarice, povrće bogato škrobom, mliječni proizvodi (izuzev sira, vrhnja i maslaca). Tijekom faze u kojoj masa počinje opadati, vrši se eksperimentiranje različitim vrstama ugljikohidrata dok se ne ustanovi koje su 'najliberalnije' doze koje se mogu unositi, a da se i dalje gubi na tjelesnoj masi.

Tijekom posljednje faze utvrđuje se količina ugljikohidrata koju osoba može konzumirati, a da pri tome uspije zadržati svoju tjelesnu masu. Prema dr. Atkinsu, većina osoba mora limitirati unos ugljikohidrata na ne više od 60 g dnevno. Preporuke o adekvatnom unosu ugljikohidrata formirane i prihvaćene od strane različitih renomiranih organizacija potiču dnevni unos otprilike 300 g ugljikohidrata.

3. Dijeta u zoni

Njen autor američki biokemičar Barry Sears iznio je princip unošenja 40 posto ugljikohidrata, 30 posto proteina i 30 posto masti - što je previše proteina i premalo ugljikohidrata ako se uzmu u obzir idealni omjeri koje nutricionisti preporučuju, a to su 60 posto ugljikohidrata, 15 posto proteina i 25 posto masti.

Nutricionistkinja Darija Vranešić kaže: "On je okrenuo u svoju korist neke biokemijske postavke da dokaže svoje teze. Njegove jelovnike smatram dosta neljudskima, jer je doručak od pet bjelanjaka definitivno previše proteina za organizam. Njegova prednost pred Atkinsovom dijetom je što potencira omega 3 masne kiseline i preporučuje puno ribe te nemasno meso."

4. UN dijeta ili dijeta 90 dana

Takva prehrana, pod geslom smršavite uz pizzu i čokolade, temelji se na ideji da se, naprimjer, jedan dan jedu samo ugljikohidrati, a drugi samo voće. Nutricionisti upozoravaju da može izazvati kroničan deficit esencijalnih masnih kiselina, avitaminozu, opterećenje probavnih organa i štitnjače te gubitak kalcija.

Nutricionistkinja Darija Vranešić kaže: "Takva dijeta nema apsolutno nikakvog pokrića i svojevrsno je maltretiranje organizma. Vrlo je nezdrava, pa i opasna, ali je u svojoj biti vrlo niskokalorična. Zapravo se samo radi o zavaravanju jer ljudi dobiju dojam da mogu sve jesti, a u biti jedu vrlo malo. Potpuno je bizarna, zbog čega je ljudima tako privlačna. Cilj joj je ljude zaigrati, tako im je lakše prihvatiti mršavljenje."

5. Čarobna juha - juha od kupusa
Neki se kunu da je dijeta zdrava - zar kupus nije zdrav? I praktična, jer se jednostavno priprema i konzumira u hladnom ili toplom obliku. Navodno potiče metabolizam, stvara dobro raspoloženje ( mnogi se kunu u suprotno), smiruje i ublažava stres. No, znanstveno je dokazano da ova dijeta zbog manjka osnovnih namirnica poput proteina i bjelančevina, izaziva mnoge poremećaje u organizmu.

Više informacija potražite na www.net.hr

15.01.2010. 14:00