Mračni prosinački dani izazivaju depresiju

Manjak svjetla jedan je od uzroka depresije, bezvoljnosti i malaksalosti, tegoba koje se kod ranjivih osoba javljaju u studenom i traju do kraja veljače. Prosinac je, kao najmračniji mjesec godine u sjevernoj hemisferi, ujedno i najopasniji za osobe s predispozicijom za depresiju.
 
Kod većine je ljudi zimski pad raspoloženja i energije blag, no kod otprilike 5-10 % kraći i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teže depresije. Službeni je medicinski naziv za ovu boljku sezonski afektivni poremećaj, čija se engleska kratica SAD (od seasonal affective disorder) podudara s riječi koja znači tužan.

Od kasne jeseni, ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potišteniji, iscrpljeniji i teže povlačenju iz društvenih kontakata. Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je kvaliteta života opala. Potreba za snom im raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom.

Mrak ubija raspoloženje?

Iako uzrok ili uzroci sezonskog afektivnog poremećaja nije precizno utvrđen, zna se da ima veze sa svjetlom i s tjelesnim biološkim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz očni živac do dijela hipotalamusa zvanog suprakijazmatski nukleus (SCN) regulira ritam proizvodnje dvaju moždanih hormona, serotonina i melatonina. Izloženost očiju svjetlu aktivira neurone u SCN-u, a izloženost tami smanjuje njihovu aktivnost, a o stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utječu na našu budnost, aktivnost i raspoloženje.

Na svjetlu, mozak luči više serotonina, hormona i neurotransmitora koji donosi osjećaj spokoja i zaštićenosti. Po mraku, epifiza proizvodi više melatonina, hormona pospanosti koji kod ranjivih osoba pospješuje deprsiju.
 
I sezonska se depresija može liječiti antidepresivima, no s obzirom da je ovaj konkretan oblik depresije povezan s manjkom svjetla, može se tretirati i jakim svjetlom. Učinak korištenja jakog svjetla otkriven je prije mnogo godina u Danskoj, no američki su ga psihijatri uveli u široku upotrebu osamdesetih.

Izlaganje očiju svjetlu iz posebnih fototerapijskih lampi jačine od 2500-10.000 luksa, najbolje rano ujutro, nadoknađuje prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira moždanu kemiju, koja je u temelju depresivnog poremećaja. Lampe ili šljemove za fototerapiju s navedenom jačinom moguće je kupiti u zemljama Europske unije ili narudžbom preko Interneta (u tražilicu upišite phototherapy i depression)

Nažalost, u slabo opremljenim hrvatskim trgovinama, ovih uređaja nema. Mada su nuspojave od korištenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, stručnjaci tvrde da ovaj tretman valja provoditi samo po psihijatrijskoj preporuci.

Ozren Podnar

17.12.2008. 12:00