Ljutnja i agresija
Ljutnja je neizostavni dio našega emocionalnoga i socijalnog svijeta, piše trigon.hr. Tijekom dana ulazimo u interakcije s različitim ljudima od kojih neke nisu ugodne. Povremeno se ljudi prema nama ponašaju nepravedno, uvrijede nas ili nas iritiraju.
Ljutnja dođe i prođe
Ljutnja se općenito smatra negativnom emocijom. Većina ljudi ljutnju smatra nepotrebnim osjećajem i ne vole biti predmetom ljutnje drugih. Zašto je to tako? Ponajprije zato što ljudi vrlo često miješaju pojmove ljutnja i agresivnost, a često ih i zamjenjuju. Međutim, razlika između njih vrlo je bitna, kao i problemi koji nastaju zbog načina na koje svoju ljutnju izražavamo.
Udarac boli zauvijek
Agresivnost (verbalna ili fizička) mogući je splet ponašanja kojima se koristimo kada smo ljuti, a usmjeren je na izazivanje štete, osvetu ili općenito na nanošenje boli.
Agresija kao pogrešan odgovor na osjećaj ljutnje postaje sve veći problem u društvu. Stope kriminala, ubojstava, zlostavljanja u obitelji i silovanja su zabrinjavajuće. Nasilja ima čak i u krugu obitelji, ondje gdje bismo trebali imati svoj mali zaklon i sigurno mjesto. Već i mala djeca pokazuju agresivno ponašanje. Agresivna djeca obično dolaze iz "razbijenih", agresivnih, nasilnih domova.

Možemo li kontrolirati svoju ljutnju tako da je ne pokazujemo kao agresiju?
Normalno je osjećati ljutnju i to se događa svim ljudima. Ljutnja je snažna emocija i nije je lako kontrolirati, pogotovo ako nas tome nitko nije naučio ili nas je naučio pogrešno.
Osjećaji ljutnje nikada nisu opravdanje za agresiju. Učeći kontrolirati ljutnju, izbjegavamo mogućnost da ljutnja počne kontrolirati nas i naš život.Ako nismo naučili kako se na konstruktivan način nositi s ljutnjom, vjerojatno ćemo upasti u jednu od dvije poznate kategorije ljudi: gutači ili eksplozivci.

Gutači se nisu riješili ljutnje, oni su je potisnuli i zapravo su opasni jer bi kad - tad mogli eksplodirati. Povod eksploziji obično bude situacija koja sama po sebi ne bi izazvala tako snažnu reakciju.
Eksplozivci su oni u kojih je osjećaj ljutnje čvrsto povezan uz agresivno ponašanje. To ostavlja malo vremena za razmišljanje o izbjegavanju agresije - lavina jednostavno krene i poruši sve pred sobom.
Kako se nositi s ljutnjom bez pribjegavanja agresiji?
1. Izbjegavajte, ako možete, situacije u kojima ste bili agresivni. Zabilježite i zapamtite što je to što vas može "izbaciti iz takta" i kako obično reagirate kada vam se "smrači pred očima". Zatim se zapitajte jeste li mogli reagirati drugačije u tim situacijama i kakve je posljedice imala agresija za vas, za drugu osobu i za odnos.

2. Smanjite količinu bijesa tako što ćete se na vrijeme maknuti iz situacije, zatražite stanku kako biste se smirili i izbjegli agresiju.
3. Razmišljajte o nepovoljnim učincima agresivnog ponašanja. Kažite sebi: "Nije to toliko važno da bih zbog toga postao nasilan". Agresija ruši i ostavlja za sobom samo pustoš.
4. Razmislite o tome što se događa i nastojte shvatiti motive ili stajališta drugih ljudi. Većina ljudi ne pokušava nas namjerno uvrijediti nego govore o sebi i problemima koje imaju. Sretan i zadovoljan čovjek je smiren i nema razloga napadati ili vrijeđati.
5. Trenirajte empatiju i toleranciju za ljudske slabosti. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se drugi ponašaju prema vama. Slušajte druge ljude. Slušajte pozorno. Često se naljutimo jer smo pogrešno shvatili namjeru ili riječi druge osobe.
6. Učite razgovarati o svojim osjećajima. Učite kako izreći kritiku, pokazati nezadovoljstvo, frustraciju, ljutnju ili razočaranje bez verbalnog ili fizičkog napadanja. Ako ne znate kako, potražite pomoć bliskih ljudi ili stručnjaka.
7. Naučite pregovarati. Rješenje mnogih problema je u kompromisu, a ne u nasilnom istjerivanju vlastite volje. Družite se s ljudima koji su smireni i koji nisu skloni agresivnim ispadima. Ako ste okruženi agresivnim ljudima, postoji mogućnost da ćete i sami postati agresivni. Pažljivo birajte prijatelje.

8. Objasnite sebe i pokušajte razumjeti druge ljude. Ako imate težak dan i to kažete osobi s kojom razgovarate, vaša će se nervoza pripisati teškom danu, a ne nepoštovanju i bezobrazluku, što vrijedi i za druge ljude.
9. Ne maštajte o osveti i nemojte biti zaokupljeni situacijom ili osobom koja vas je naljutila. Pretjerano razmišljanje o tome može samo povećati vaš bijes. Radije izgrađujte samopoštovanje. Što je čovjek samopouzdaniji, to će ga manje pogađati kritike ili odbacivanje drugih ljudi. Što se manje osjećamo povrijeđenima, to ćemo manje biti ljuti. Samopouzdana osoba prihvaća sebe pa je tako i tolerantnija prema drugima i bolje prihvaća druge ljude.
10. Učite opraštati. Opraštate zbog sebe, ne zbog osobe koja vas je povrijedila. Oprostiti znači prestati mrziti i prestati biti zarobljen bijesom prema drugoj osobi. Oprostiti ne znači zaboraviti, ne znači reći da druga osoba nije pogriješila i nije dopuštenje za ponavljanje uvreda ili nanošenja boli.
Što ako je netko iz naše okoline agresivan?

Ako vam netko ozbiljno prijeti, zaštite se odmah. Maknite se iz situacije. Obratite se nadležnim službama i ne pokušavajte rješavati nasilje nasiljem.
Ako je druga osoba samo vrlo neugodna, a nije opasna, izbjegavajte provoditi vrijeme s njom. Podijelite svoju zabrinutost s drugim ljudima s kojima se dobro slažete.
Vježbajte kako se zauzeti za sebe i što odgovoriti ili učiniti kada netko postane neugodan prema vama ili vas počne vrijeđati. Naučite prepoznavati upozoravajuće znakove agresije.
Potražite stručnu pomoć ako ste žrtva agresije. Upamtite, najvažnije je da se s tim ne nosite sami.
Sheportal.net
21.07.2011. 17:40
Dodaj komentar
Vezane vijesti
- Ljutnja vas ubija
- Sukobi na poslu
- Nevidljive niti mobbinga
- Kako izbjeći utjehu iz frižidera
- Znamo li se ljutiti bez agresije?


