Kako izbjeći utjehu iz frižidera

Mnogi ljudi imaju problema s hranom i emocijama – zajedno. Mnogi od nas koriste hranu da bi zadovoljili neke svoje emocionalne potrebe, isto kao i svoje fizičke potrebe. Ono kako se osjećamo često diktira koliko i što jedemo. 

                                         





























Ustvari, eksperti kažu da je čak 50 posto našeg konzumiranja hrane emotivno potaknuto i to je ono što veoma deblja, jer nije fiziološki potrebno. Međutim, to ipak nije psihološki imperativ. Ne trebate baš uvijek biti u vlasti svojih raspoloženja. Vi možete ponovo steći kontrolu nad svojim emocijama, navikama hranjenja i širini svog struka.

Pet raspoloženja koja debljaju

Ljutnja. Ljutnja je jedan od osjećaja koji vjerojatno najviše deblja, jer vrlo često potakne da čovjek počne prekomjerno jesti. Na primjer, ako ste ljuti, ali osjećate da ste vi krivi, često ćete posegnuti za hranom kako bi na neki način možda postigli neku vrst kompenzacije, zadovoljštine. 

                           





















Ako je vaš bijes usmjeren na vas samog, možda ćete se predati pretjeranim količinama hrane s ciljem da sebe kaznite itd. Stručnjaci preporučuju da se u takvoj situaciji čovjek pokuša suočiti s glavnim, pravim uzrokom. Povjerite svoje osjećaje, frustracije bračnom partneru, razgovarajte s pretpostavljenim na radnom mjestu o svojim nezadovoljstvima itd.

                          





















Zabrinutost. Stalna briga o nečemu što bi se moglo dogoditi može potaknuti na prekomjerno uzimanje hrane. Prepuštati se hrani bogatoj ugljikohidratima, kao što su slatkiši, torte itd. znači povećavati razine hormona serotonina u mozgu, a on ima umirujući učinak i osoba se može osjećati bolje. Kad dobijete nagon za jelom, zapitajte se jeste li zaista gladni? Ako niste, zašto jedete? Kako bi se osjećali kad ne biste jeli? 

                             


































Zamislite kako biste se osjećali bez utjehe koju pruža neko omiljeno jelo i to vam može pomoći da obuzdate nagon za jelom kad vas slijedeći put ''napadne''. Razumljivo, ako je zabrinutost poprimila velike razmjere, osoba će trebati potražiti profesionalnu pomoć. Tjelovježba najmanje pola sata dnevno, relaksacija prije odlaska u krevet, lagana muzika, knjiga koja uspavljuje i dobar, dovoljno dug noćni san, mogu biti od velike pomoći.

                              





















Dosada. U situacijama teške dosade mnogi ljudi krenu prema hladnjaku, iz čiste želje za užitkom i zabavom. Dosada je jedan od najčešćih izgovora za prekomjerno konzumiranje hrane. Pronađite za sebe neke aktivnosti, hobije u kojima ćete uživati i koje ćete obavljati redovno i na taj način odmaknuti svoj pogled s hrane.

                       




















Depresija. Depresija danas muči milijune ljudi u svijetu. Porazgovarajte sa svojim liječnikom. Malodušni, potišteni ljudi često pokušavaju unijeti zadovoljstvo i užitak u svoje živote uz pomoć hrane. Nažalost, problem je u tome da oni nakon jela, kad ih obuzme osjećaj krivnje, često završe s još većom potištenošću. 

                           
























Stručnjaci preporučuju da takva osoba povjeri svoje probleme nekom svom istinskom prijatelju, nekom rođaku ili znancu, koji je voljan strpljivo saslušati ili možda ima slične poteškoće. Jedan od eksperata kaaže: ''Radije dohvatite telefon, nego da posegnete za hranom u frižideru. Ako ''istresete'' iz sebe svoje osjećaje, imat ćete manji nagon za ''samoliječenjem'' hranom. Redovita sportsko-rekreativna aktivnost sasvim sigurno i ovdje će pomoći da se obranite od potištenosti.

                         




















Sreća. Tko bi to rekao? Psiholozi kažu da čak i dobra doza sreće i veselja može uzrokovati da jedete više nego je normalno. Slavljeničko raspoloženje i vi već kružite oko stola kao da vam je to posljednja večera. To vas ne treba ništa brinuti, samo razumno sve isplanirajte. Slobodno si dopustite malo pretjerivanja na svom rođendanu, ali zato smanjite dan prije ili poslije, kako biste kompenzirali.

                                    























Istraživači su utvrdili da su lagane, umirujuće melodije efikasni ''prigušivači'' apetita, dok je rok glazba stimulans za apetit. Prema tome, poslušajte klasičnu glazbu za vrijeme večere ili za vrijeme onih vaših najslabijih trenutaka kada znadete da vas hrana mami. Dopustite muzici – a ne čokoladi i sladoledu sa šlagom – da umiri vašu prenadraženu psihu.

Izvor: zdravobudi.hr
Sheportal.net

11.05.2011. 07:34

print Ispiši članak    Ask Tvinx Pitaj Tvinx    Bookmark and Share

Dodaj komentar







Obavezno upišite znakove na prikazanoj slici kako bi vaš kometar bio potvrđen

Polja označena zvjezdicom (*) obavezna su za unos.

Vezane vijesti

Kako kupovati hranu kad ste na dijeti

Većina ljudi koji imaju problema s težinom kupuje nagonski umjesto planski.

Za dobre cipele spremna sam platiti

Pošalji :: Rezultati :: Arhiva