Kakav je vaš dah?

Što je zapravo halitoza? To je pojava neugodnog zadaha koja se često pojavljuje, u nekih ljudi povremeno, a u nekih stalno s različitim intenzitetom. Neugodan zadah najčešće uzrokuju naslage bakterija na jeziku te upaljeno zubno meso i zubi zahvaćeni karijesom, ali se može pojaviti i kao posljedica patoloških procesa u ustima, nosu i probavnom sustavu, kod bolesti bronha, dijabetesa, leukoza te pri uzimanju nekih lijekova. 

Na prvom mjestu su ipak bakterije u ustima, odnosno stanja koja pogoduju razmnožavanju tih bakterija te loše čišćenje ili nemogućnost ispravnog čišćenja onih područja gdje su bakterije nastanjene. Znakovi halitoze - bijele naslage na jeziku, suha usta, gusta slina, žarenje jezika, kiseo, gorak ili metalan okus u ustima, ljudi se često odmiču od vas kad govorite.

Hrana koja sadržava češnjak ili luk izaziva neugodan zadah koji je prisutan određeno vrijeme, ali nakon tog vremena taj se zadah gubi. Takav zadah moguće je kontrolirati izbjegavanjem ili rjeđim uzimanjem takve hrane. Pušački zadah je karakterističan i izravno korelira s količinom i vrstom uzimanoga duhanskog proizvoda. Iako se dobrom oralnom higijenom svodni na minimum, pušenje isušuje oralnu sluznicu, što je dodatna pogodnost za razvoj halitoze. 

Čak i oni koji nemaju većih problema sa zadahom primjećuju kako je on najmanje ugodan nakon buđenja. Usta se za vrijeme spavanja isušuju, što je posljedica smanjenog rada žlijezda slinovnica. Rezultat te suhoće poznat je kao jutarnji dah. Neke osobe imaju kronično suha usta (kserostomija), što može biti i popratna pojava uzimanju određenih lijekova kao što su antidepresivi, regulatori krvnog tlaka, diuretici ili narkotici. Važno je istaknuti da mnoge vodice za ispiranje i osvježivanje daha sadržavaju alkohol koji dodatno isušuje sluznicu usta. 

Bolesti desni bakterijske su infekcije tkiva koje podupire zube i mogu biti izvor neugodnog zadaha. Uz naslage na površini jezika to je drugi najčešći izvor halitoze, osobito u pacijenata nakon 35. godine života. Uznapredovali oblici te bolesti oštećuju kost koja drži zube. Oštećenjem kosti nastaju tzv. parodontni džepovi koji su idealno mjesto za nastanjivanje bakterija. Zbog dubine džepova, otežano je njihovo čišćenje te oni postaju stalni izvor intenzivnog zadaha. 

Patološki procesi na zubima kao i djelomično izrastao umnjak mogu izazvati pojavu neugodnog zadaha. Zubi s brojnim karioznim lezijama mogu nakupiti veliku količinu plaka i bakterija koji također postaju izvor intenzivnog zadaha. Stari i neadaptirani protetski radovi uz neprimjereno održavanje higijene također su uzrok halitozi. 

Kako postupiti pri sumnji na halitozu? 

Uočimo li neugodan zadah, savjet je uputiti se stomatologu koji će postaviti dijagnozu, utvrditi uzrok i poduzeti odgovarajuće liječenje. 

Za dijagnozu su potrebni podaci o početku i učestalosti zadaha i klinički pregled. U liječenje neugodnog zadaha primarno su uključeni parodontolozi i specijalisti oralne medicine. Ako i nakon liječenja usne šupljine zadah ostaje prisutan, uključuju se i drugi kliničari. 

Kad rabimo osvježavajuće gume za žvakanje ili bombone s mentolom, koji stvaraju subjektivni dojam svježeg daha, naš je osjet mirisa često prevaren budući da je neugodan zadah i dalje prisutan te ga naša okolina može osjetiti, a mi ne možemo.  Kako ćemo znati imamo li loš zadah iz usta? Najbolje je otvoreno upitati blisku osobu koja to može objektivno ustanoviti. 

Naime, nije moguće osjetiti miris vlastitoga daha pušući u zatvorene dlanove (što mnogi pokušavaju). Jedan od učinkovitih načina testiranja lošeg zadaha jest da se poliže gornja strana šake i pričeka minutu da se slina osuši. Ako se u slini nalaze bakterije koje proizvode neugodan miris, to će se odmah osjetiti. 

Izvor: www.zdrav-zivot.com.hr