Hrvatski sindrom "spajanja" dana
Ako se uopće može govoriti o nekakvoj politici prehrane kod nas, onda možemo reći da kod nas ne vrijedi nikakvo pravilo jer se blagdanski shoping procjenjuje na oko 5 milijardi kuna, a o bogataškom rasipanju SMS porukama da i ne govorimo.Postavlja se pitanje kako su ljudi komunicirali kada nije bilo SMS poruka?
Čestitka dragoj osobi koja zasvijetli na manjem ili većem ekranu mobitela, više nije novost, ali je u nas prešla u naviku koja košta.
Jedino je zgodno što račun ne dolazi odmah, već sa zakašnjenjem. Zgodno je nadalje kada se muž i žena preko mobitela dogovaraju o tome što nabaviti dok je muž u trgovini, a žena kod kuće. Hrvati troše kao da imaju nacionalni dohodak po glavi stanovnika poput Finaca ili Iraca.
Može li se u vrijeme blagdana uopće govoriti o zdravijoj ili manje zdravoj prehrani, o višku kalorija?
Uglavnom ne. Recimo da krenete u vikendicu na more: jedete putem, jedete kad stignete, jedete preko Božićnih blagdana i onda se definitivno prejedete na dočeku Nove godine.
Moj savjet je: nemojte sve pojesti prvi dan jer ima još dana, nemojte ići u goste praznog želuca jer ćete se odmah baciti na "posao" kao da umirete od gladi.
Nemojte hranu nositi sa sobom na put jer ste dosta kalorija pobrali kod kuće, a nemojte ni zastajkivati putem zbog janjetine, kremšnita i krafni. Svi znamo da jedemo previše, osobito u vrijeme blagdana i da to nije dobro, ali to je naprosto jače od nas i svake godine se ponavlja isti scenario.
Također znamo da je vrlo teško jesti manje. Zašto?
Postoje metabolički i emocionalni razlozi, odnosno mehanizam ? što više jedeš, više tražiš. Kad počneš, nema kraja.
Psiholozi kažu da hrana smiruje frustraciju i nelagodu u želucu i mi se služimo tom logikom ? što je nelagoda veća, potrebno je obilnije popunjavanje želuca.
švedski stol običaj je da se gostima hotela ujutro za zajutrak postavi veliki (kružni) stol pun različitih namirnica s kojeg se može do mile volje birati i grabiti.
Iskustva pokazuju da što je više hrane izloženo, manje se pojede. Drugim riječima, ujutro je više potrebno nahraniti oči nego želudac.
Kod nas su ugostitelji izvrnuli tradiciju švedskog stola tako što umjesto obilnog doručka stave na stol mlijeko, kavu, nekoliko šnita jučerašnjeg kruha i dvije vrste salame u tako malim količinama da se najveći broj gostiju boji uzeti koliko im treba da ne bi nedostajalo drugima.
A da voćni sok gostima ne bi bio prejak, naši ugostitelji razvodne ga s vodom u odnosu 50:50. Kakav je rezultat?
Svi ostanu gladni i željni nadajući se da će situacija biti bolja za ručak. 'Uostalom, ujutro nije dobro puno jesti. A i hotel mora zaraditi: nije ugostiteljstvo zbog gostiju, već su gosti zbog ugostiteljstva', tako razmišljaju naši ugostitelji.
Sve TV reklame na svim postajama kažu: "jedite više, popijte više, razgalite se, opustite se za blagdane, zaboravite na račune koji će doći u siječnju", a vi razmišljate kako pojesti i popiti manje, kako ovaj put napraviti izuzetak, kako ostati kod kuće u šlapama uz dobru sarmicu itd.
Podsjećam vas da je nedavno izašla knjiga Prehrambena politika (Food Politics) autorice Marion Nestle koja izvrsno analizira subverzivnu politiku velikih kompanija za proizvodnju hrane.
Ona kaže da se pred blagdane razrađuje cijela strategija kako bi se što više potakla potrošnja, kako bi se želuci proširili, a novčanici stanjili.
Kampanja je toliko jaka da joj se nitko ne može oduprijeti. Kada je FDA izašla sa svojom poznatom piramidom zdrave prehrane koja je očito postavila neka ograničenja (otvori oči, jedi manje) prehrambene multinacionalke suprostavile su se u medijima diskretnim porukama "budi zdrav, jedi više".
Tako je u vezi s blagdanima nastala krilatica Eat, Drink and be Merry! Pravilo da se umjesto 3 puta po veći obrok jede 5 puta po manji obrok dnevno, na kraju se svodi na pouzdanu činjenicu da će se tako konzumirati više kalorija dnevno.
Centralni (skriveni) dio svih, a posebno božićnih i novogodišnjih proslava jeste hrana. Sve se vrti oko jela i pića i svaki se razgovor završava uz hranu. A mjesto gdje se najbolje vide rezultati pretjerivanja jesu bolnice i ustanove za hitnu pomoć.
Najčešće intervencije su ispiranje želuca, pijanstvo nenaviklih osoba, zatajivanje srca i kolaps cirkulacije, a najčešća neugodna popratna pojava jeste povraćanje.
Milijuni ljudi će se sjećati svoje proslave po povraćanju koje je izazvano pretjerivanjem u jelu i piću. Miješanje raznih jela, pretrpavanje želuca kao da se radi o vreći bez dna te bezbroj čaša vina, pjenušca i pokoje loze dovodi do mučnina i eto neugodne scene.
Institut psihoanalize iz San Franciska (The San Francisco Psychoanalityc Institute) pokušao je kroz istraživanja dati odgovore na pitanje zašto se čovjek prejeda i zašto mu je važan taj osjećaj ?punoće? želuca.
Oni podsjećaju da taj osjećaj potječe iz najranijeg djetinjstva kada sitost znači ugodu. Dijete koje se nadoji zadovoljno spava i ima blažen izraz lica. Utvrđeno je da taj osjećaj kasnije može postati zamjena za osjećaj nesigurnosti i nedostatka ljubavi.
Razlozi za prejedanje su dakle prema stručnjacima tog poznatog američkog instituta kompleksni, što uveliko ovisi o kulturnom nasljeđu, rasi, zemlji pa i regiji. Negdje je odlika puno jesti i biti debeo jer to znači "zdravlje", a drugdje je obratno.
Temeljno pravilo je: ne prepuštajte se prejedanju isto kao što se žene ne trebaju prepuštati čarima čokoladnog deserta jer to ima svoje posljedice.
Natuknice za spas od blagdanskog prejedanja:
- jedite više puta dnevno sasvim male količine hrane
- nemojte krenuti u goste gladni
- nemojte počistiti tanjur do kraja
- emocije treba riješiti bez jela
- nemojte puniti hladnjak preko blagdana
- lagano s pićima jer alkohol nosi kalorije
- kolače i slastice samo 1 komad
- poslije blagdana obavezni post
Dr. sc. I. Kulier
Sheportal.net
29.10.2008. 09:05
Dodaj komentar
Vezane vijesti
- "Light" ne znači uvijek i dijetalno
- Philipsovo "čudo" brze i zdrave hrane
- Promocija romana prvjenca Anele Borčić "Garbin, zao vjetar"
- Seminarska radionica " Preventiva i tretmani kroničnih i tumorskih bolesti"
- Seminar "Umijeće komunikacije i tehnike opraštanje" u Rijeci
