Hladnjak kao biljna ljekarna

Hren (Armoracia lapathiofolia) je višegodišnja biljka, oštog okusa koji pri ribanju izaziva suze. Domovina hrena je južna Europa, a s tih se područja uzgojem veoma raširio i na druge kontinente. Korijen hrena upotrebljava se samo u svježem stanju jer je tada koncentracija spojeva kalija, sumpora i vitamina C najviša.

Korijen je u nas uglavnom poznat kao kuhinjski začin koji se servira kao prilog određenim mesnim jelima ili kao glavni sastavni dio umaka od hrena, koji osim dobrog začinskog okusa pobuđuje i apetit.

Ljekovitost u pravom smislu riječi

Kao ljekovito djelovanje hrena može se posebno istaknuti izlučivanje mokraće kod upale mjehura. Ako se dnevno uzimaju tri do četiri jušne žlice svježe naribanog hrenova korijena kojem je dodano nešto vinskog octa, a sve pomiješano s šećerom, mokraća će uskoro postati čista i oslobođena štetnih sastojaka.

Svježi sok od hrena pomaže brzom uništenju koli-bacila. Uzimanje soka od korijena hrena u malim količinama, i to15 do 20 kapi tri puta dnevno između glavnih obroka, od davnine je poznato kao dobar lijek
protiv upale debelog crijeva i svih crijevnih oboljenja.

Time se otklanjaju i popratne probavne smetnje kao nadutost, tromost stolice ili proljevi, a normalizira
se i aktivnost crijeva. Hren učinkovito djeluje na oboljela pluća. Pomiješan s medom ili šećerom djeluje na rastvaranje sluzi te ublažuje podražaje na kašalj. Pripravke od hrenova korijena trebaju redovito uzimati šećerni bolesnici, reumatičari i osobe koje naginju gihtu.

Kod čira na želucu pije se vino od hrena, koje se priprema tako da se 50 g naribanog hrena ostavi kroz osam dana u litri bijelog vina, a nakon toga uzima se dnevno dva puta po osminu litre i to ujutro i navečer.
Ocat od korijena hrena, priređen kao razrijeđena otopina, učinkovit je kozmetički pripravak za uklanjanje sunčanih pjega, jetrenih mrlja i kožnih prištića.

Sheportal

11.02.2010. 10:01