Bundeva - idealna namirnica za svaku dijetu

Bundeva, biljka podrijetlom iz Meksika, dobro nam je poznata kao povrće koje se u našim krajevima uzgaja pod nazivom bundeva ili buča. Spomenemo li bilo koji od tih naziva, prva pomisao je da je to namirnica ponajprije za stočnu, a ne ljudsku prehranu. No danas je s pravom ova namirnica sve više na našim stolovima jer se od nje pripremaju vrlo ukusna, zanimljiva i nutritivno bogata jela.

Bundeva je sa svojim "bučastim" okruglim mesnatim plodom, intenzivne narančaste boje i okružena velikim zelenim listovima pravi simbol obilja koje nam donosi jesen. Danas je poznato više od 800 raznovrsnih bundeva, koje se po poljima pobiru od rujna nadalje. Iz porodice buča najrašireniji uzgoj i upotreba je tikvica.

Bundeva opskrbljuje tijelo beta-karotenom (narančasti pigment koji se u našem organizmu pretvara u vitamin A i služi kao antioksidans, potreban za očuvanje našega imunološkog sustava), zatim lako je probavljiva, te sadrži 90% vode i samo 35 kcal na 100 grama i zbog toga je vrlo poželjna u dijetama; s obzirom na visok sadržaj balastnih tvari i male količine daju dugotrajan osjećaj sitosti. 

Sočno "meso" bundeve sadrži kalcij, klor, fosfor, kalij, magnezij, mangan, kalcij, folate i vitamin C, a najviše željeza ima u košticama. Da li ste znali da je sok od bundeve najbolji je napitak od povrća jer su u njemu zastupljeni vitamini i minerali u omjeru koji najbolje odgovara našem metabolizmu, a dobar je i za detoksikaciju cijelog organizma. 

Bundevin sok također potiče probavu i odstranjuje otrove iz crijeva, smanjuje razinu masnoće u krvi djelovanjem enzima koji otapaju masnoće i veže uz sebe kolesterol te tako pomaže razgradnju masnog tkiva.

Bundeva jača zaštitnu ovojnicu živaca i djeluje smirujuće, osnažuje krvožilni sustav (radi visokog udjela beta-karotena), potiče rad štitnjače, jača imunite te regulira količinu vode i pomaže kod mršavljenja. 

Jedna jušna žlica ekološki uzgojene bundeve u svakodnevnom jelovniku, tijekom duljeg vremena (osobito zimi) imat će preventivno djelovanja na mokraćni trakt i prostatu; koštice i ulje upotrebljavaju se kod problema s mokraćnim mjehurom, bubrezima, ali i prostatom.

Sastojci bundeve imaju utjecaja i na regulaciju žlijezda lojnica, a učinkovito smiruju upaljenu kožu lica te pomažu u otklanjanju akni i mitesera; ekstrakti bundeve sve se češće upotrebljavaju u kozmetičkoj industriji (pri izradi maski za čišćenje i sužavanje pora lica)..

Sjemenke bundeve  imaju deset puta veću hranjivu vrijednost od ostatka ploda, a čine 10% ukupne težine ploda. Sjemenke (koštice) bogate su mnogim vitaminima i mi-neralima (sadrže veći postotak željeza od samog ploda). Postotak bjelančevina u nekim vrstama doseže čak 31%, a sve esencijalne aminokiseline zastupljene su u optimalnom omjeru. 

Šaka bučinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba prosječne osobe za aminokiselinama, a uspoređujući bjelančevine u tom sjemenju s bjelančevinama u mesnom odresku, zna se da je količina esencijalnih aminokiselina u golicama veća nego u mesu. 

Osim toga, one su odličan izvor mnogih vitamina i minerala, posebno cinka i željeza kojeg golice imaju triput više nego "meso" buče.Bučine sjemenke su u biljnom svijetu, uz laneno sjeme, najbolji izvori omega-3 masne kiseline, za koju se zna da je u našem tijelu preteča prostaglandina tipa  koji su nužni za mnoge tjelesne funkcije - vid, sposobnost učenja, koordinaciju, raspoloženje.

Kad očistimo bundevu (buču), sjemenke treba oprati i osušiti te spremiti na suho i hladno mjesto. Ljuska se guli neposredno prije upotrebe, ali treba paziti da se ne skine sivozelena pokožica u kojoj se nalaze najhranjiviji sastojci. Sjemenke možemo zapeći u pećnici i time zamijeniti skupe (kalorične) "grickalice" kao što su orasi, lje-šnjaci, bademi, pistacije i slično.

Bučino ulje stoljećima se upotrebljavalo u istočnoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno bučino ulje (dobiveno hladnim postupkom) tamne je zelenosmeđe boje, a može se pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih kiselina, vitaminima i mineralima. Izvrsno je za salate (osobito za grah salatu). U nas se nažalost malo proizvodi i nije popularno zbog karakterističnog mirisa i okusa koji mnogi ne podnose.

Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjivoj vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem organizmu, i dalje je u svakodnevnoj prehrani premalo zastupljena. Bundeva se može jesti kuhana (u raznim juhama i varivima), pečena (sama ili u kombinacijama) te kao dodatak (nadjev) raznim kolačima (pitama) gibanicama, savijačama ili kao "neopasna grickalica" i to nasjeckana na sitne kockice ili izrezana na tanke štapiće.

Bundeva bi se mogla više upotrebljavati za pripremanje raznih pekmeza, džemova, marmelada i svih ostalih pripravaka koji su ne samo hranjive već i vrlo ukusne i mirisne poslastice. Jela napravljena od bundeve izvrsno se slažu sa začinskim travama kao npr. peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom, muškatnim oraščićem i cimetom.

Bundeva ne zna za granice okusa: od juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih kolača, bundeva će jednostavno prihvatiti svaku kombinaciju, i uvijek će ponovno oduševiti svojim okusom.