Aktualno She biblioteka She preporuka Anketa She imenik

7 savjeta za ublažavanje simptoma bipolarnog poremećaja

Kao što bez kiše ne bi znali cijeniti sunce, tako bez teških trenutaka ni oni sretni ne bi bili slatki kao što jesu. Promjene u raspoloženju naš unutarnji svijet čine bogatijim za široku paletu misli, osjećaja i reakcija, no što činiti kad one prerastu u bolest?

Ta se bolest zove bipolarni poremećaj, u narodu poznata i pod nazivom manična depresija, i s njenim je simptomima život mnogim bolesnicima često patnja. Bolest karakterizira izmjena maničnih i depresivnih faza, a pogađa oko 1 posto stanovništva, podjednako muškarce i žene. Nije se moguće izliječiti, no simptomi mogu biti puno blaži.

Dvije najvažnije strategije za uspješan život s tom psihičkom bolesti su rad s psiho-terapeutom i pronalaženje odgovarajuće terapije lijekovima. Iako se oboljelim osobama često čini kako gube, ili nemaju kontrolu nad svojim životom, stručnjaci poručuju da putem samokontrole ipak mogu učiniti puno kako bi si olakšali život. "Iako među njima ima golema razlika, bipolarni poremećaj se može kontrolirati poput dijabetesa", tvrdi Ken Duckwood, asistent na odjelu psihijatrije na harvardskom sveučilištu. Najvažnije je, kaže, poštovati svoje stanje. Ukoliko ga osoba ignorira, poručio je, posljedice mogu biti fatalne.

Ken Duckwood je sastavio i smjernice za kvalitetniji život osoba s bipolarnim poremećajem.

7 savjeta za ublažavanje simptoma bolesti:

Tjelovježba

Osobe s bipolarnim poremećajem bi trebale redovito vježbati. U početku je možda teško naviknuti se, no kasnije može postati i užitak. Optimalno je vježbati ujutro, a ne preporuča se činiti to prije spavanja kako ne bi poremetili sposobnost lakog padanja u san.

Ritam spavanja

Ritam spavanja je također vrlo važan. Osobe bi trebale steći naviku ranog lijeganja u krevet, otprilike u isto vrijeme svaku večer. Oscilacije u ritmu spavanja mogu biti okidač za maničnu ili depresivnu epizodu.

Cirkadijski ritam i jet lag

Daleki letovi nisu preporučljivi zbog jet lag-a; psihološke dizorijentiranosti koja se javlja promjenom vremenske zone. Naš cirkadijski ritam, odnosno biološki ritam od 24 sata je time porećen, što također može biti okidač za maničnu ili depresivnu fazu. Ako ipak moraju letjeti, oboljelim osobama se preporuča letjeti na relaciji istok- zapad. Let na relaciji sjever-jug je razorniji i ne preporuča se. Kad je osoba s bipolarnim poremećajem pod efektom jet lag-a, ne preporuča se ostanak u zatvorenom prostoru.

U svakom slučaju, ako znaju da će letjeti u udaljenu vremensku zonu i poremetiti ritam spavanja, osobe bi se trebale obratiti liječniku. Također, ako se destinacija nalazi na istoku, potrebno je ići na spavanje i probuditi se nešto ranije nego obićno. Put prema zapadu znači lijeganje i buđenje nešto kasnije. Na taj se način tijelo polako priprema na vremensku zonu koja će ga dočekati.

Redukcija stresa

Kako bi smanjio simptome, pacijent bi trebao pronaći način da reducira stres. Preporuča se prakticiranje joge, duboko disanje, slušanje smirujuće muzike, ali i sve ostalo što osobu opušta. Znanstvenici su dokazali, doduše samo na životinjama, da stres pogoršava stanje osoba s bipolarnim poremećajima i pojačava simptome bolesti. Studije su pokazale da opetovani stres može uzrokovati promjene u moždanim stanicama, do čega dolazi i kod osoba s bipolarnim poremećajem.

Prepoznavanje simptoma

Dobro je prepoznati prvi znak faze koja nastupa. Kod nekih, prvi znak manije ili depresije može biti ustajanje tri sata ranije nego obično. Neki depresivnu fazu lakše prepoznaju kad im bliska osoba kaže kako izgledaju pomalo tužno.

Osoba s vremenom, ako vodi evidenciju o promjenama raspoloženja može pronaći uzorke i okidače stanja. Primjerice, osoba možda primijeti da je sklonija depresiji uoči 'onih dana u mjesecu', dok manična faza nastupa ljeti ili za sunčanih dana. Važno je primijetiti i zabilježiti promjenu.

Edukacija bližnjih

Nakon što psihijatar i pacijent pronađu okidače, dobro je educirati o tome obitelj. Članovi obitelji mogu biti podrška oboljelom i pomoći kod prepoznavanja simptoma. Vrlo je važno da obitelj razumije kako je riječ o biološkom procesu, te da osoba nije kriva zbog simptoma bolesti.

S druge strane, ni ponašanje osobe kad krene izmjena faze nije reakcija na nešto što je član obitelji rekao ili učinio. Ukoliko se ne liječi, bipolarni poremećaj može dovesti do suicidalnog ponašanja, bez obzira radi li se o depresivnom ili maničnom kontekstu. O tome bi trebalo obavijestiti liječnika ili upozoriti obitelj da to učini.

Osobe s bipolarnim poremećajem nisu lude, a mnoge povijesne ličnosti krase simptomi tog stanja. Možda bi u starogrčkoj civilizaciji, sudeći po njenoj pisanoj ostavštini, manična stanja smatrali nadahnutim. Osobe s bipolarnim poremećajem tada bi bile smatrane prorokom. No, ne treba dopustiti da mašta odvede predaleko. Riječ je o psihičkom poremećaju, koji zahtijeva liječenje, te stabilan, realan hod kroz svakodnevicu. Život tada postaje kvalitetniji, ugodniji i ljepši.

29.09.2009. 15:00